Upis

 

 

 

Opšti uslovi za upis na VŠPSS

 

Prijava na konkurs

 

Pravo da se prijave na konkurs za upis u Školu imaju svi kandidati koji su završili Gimnaziju ili bilo koju drugu srednju stručnu školu u četvrogodišnjem ili trogodišnjem trajanju trajanju.

Uz prijavu na konkurs (koja se kupuje u Školi) svi kandidati podnose na uvid ORIGINALNA DOKUMENTA, a prilažu FOTOKOPIJE  sledećih dokumenata:

  • izvod iz matične knjige rođenih
  • svedočanstva svih završenih razreda srednje škole
  • diplomu o završenoj srednjoj školi
  • potvrdu o uplati nadoknade za polaganje kvalifikacionog ispita na žiro-račun Škole

Za kandidate, strane državljane i lica bez državljanstva, obavezna je nostrifikacija diplome i svedočanstva srednje škole pre konkurisanja za upis na Školu.

 

 

 

Kvalifikacioni ispit

 

Svi kandidati koji su podneli prijavu za upis kao studenti koji će se finansirati iz budžeta Republike ili kao studenti koji plaćaju školarinu, polažu kvalifikacioni ispit. Kvalifikacioni ispit se polaže iz MATEMATIKE, HEMIJE ILI HEMIJE u zavisnosti od Studijskog programa za koji se kandidati prijavljuju i afiniteta kandidata ukoliko su predvidjene alternacije.

Kvalifikacioni ispit se polaže  u prostorijama Škole prema utvrđenom rasporedu. Polaganje ispita je pismeno i traje 2 sata.
Zakašnjenje na ispit nije dozvoljeno. Ukoliko kandidat zakasni ili ne dođe u zakazano vreme na ispit, smatraće se da je odustao od ispita.
U toku polaganja ispita izlaz iz sale (učionice) nije dozvoljen.
Kandidat je obavezan da na polaganje ispita ponese ličnu kartu ili pasoš, i potvrdu o prijavljivanju na konkurs.
Kandidatu bez ličnih isprava neće biti dozvoljeno polaganje ispita.
Za polaganje ispita kandidat donosi samo pribor za pisanje i crtanje, a ostali potreban materijal dobija u Školi pre polaganja ispita.
Korišćenje bilo kakve literature, papira i digitrona nije dozvoljeno.
Osnov za utvrđivanje redosleda kandidata na jedinstvenoj rang listi za upis na Školu je:

    • opšti uspeh postignut u prethodnom obrazovanju (do 40 poena);
    • rezultati pokazani na kvalifikacionom ispitu (do 60 poena).
     

     

    Upis na studije

     

    Pravo na visoko obrazovanje imaju sva lica sa prethodno stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem i trogodišnjem trajanju.
    Upis studenata vrši se na osnovu konkursa za upis na studije. Konkurs sadrži: broj studenata za pojedine studijske programe, uslove za upis, merila za utvrđivanje redosleda kandidata, kao i visinu školarine za studente koji se sami finansiraju.
    Osnov za utvrđivanje redosleda kandidata je opšti uspeh postignut u srednjem obrazovanju i rezultat na prijemnom ispitu. Na osnovu kriterijuma iz konkursa sačinjava se rang lista prijavljenih kandidata, sa ukupnim brojem bodova, posebno za svaki studijski program. Broj ukupno postignutih bodova i mesto na rang listi određuju da li kandidat može biti upisan u prvu godinu studija, kao i da li će biti finansiran iz budžeta ili će plaćati studije.
    Kandidati koji su ispunili uslove konkursa, stiču pravo na upis u prvu godinu studija i podnose sledeća dokumenta:

    • obrazac ŠV-20 u dva primerka                  
    • popunjen INDEKS
    • dve fotografije
    • izvod iz matične knjige rođenih
    • original svedočanstava svih završenih razreda srednje škole
    • original diplomu završene srednje škole
    • dokaz o izvršenoj uplati školarine (za studente koji plaćaju školarinu)

     

    Status studenta stiču svi kandidati upisom na Školu. Kandidat se upisuje na prvu godinu studija kao:

    • student koji se finansira iz budžeta Republike
    • student koji sam finansira studije

     
    Visinu školarine koju plaćaju studenti propisuje Vlada Republike Srbije. Status studenta se može promeniti na zahtev studenta Odlukom Nastavnog veća, a prema Zakonu i Statutu Škole.
    Studentu koji je upisan na prvu godinu studija miruju sva prava i obaveze dok se nalazi na odsluženju vojnog roka, na vojnoj obuci i porodiljskom odsustvu.
    Sva prava i obaveze studenata, pravila studija, ispiti, diplomski rad, zaštita prava studenata, odgovornost studenata, materijalna odgovornost studenata i dr. regulisani su Statutom Škole.

     

     

    Cenovnik studija

     

    U izradi

     

     

    Programi kvalifikacionih ispita

     

    Matematika

     

    Elementi matematičke logike: Iskaz, negacija, konjunkcija, disjunkcija, implikacija i ekvivalencija. Iskazne formule. Tautologija. Kvantifikatori.
                Elementi teorije skupova: Skup, operacije sa skupovima, relacije i preslikavanja. Prirodni, racionalni, realni i kompleksni brojevi. Princip matematičke indukcije. Operacije sa prirodnim, racionalnim, realnim i kompleksnim brojevima.
                Racionalni algebarski izrazi: Polinomi i operacije sa njima. Operacije sa racionalnim algebarskim izrazima.
                Linearne jednačine i nejednačine: Linearne jednačine sa jednom nepoznatom. Linearne funkcije. Sistem linearnih jednačina sa više nepoznatih. Sistem linearnih nejednačina. Primena linearnih jednačina u rešavanju raznih problema.
                Stepenovanje. Korenovanje. Logaritmovanje. Stepen, stepena, funkcija i operacija sa stepenima. Koren, korena funkcija i operacija sa korenima. Logaritam, logaritamska funkcija i operacije sa logaritmima. Rešavanje eksponencijalnih, iracionalnih i logaritamskih jednačina i nejednačina.
                Kvadratne jednačine i nejednačine. Kvadratna funkcija. Kvadratna jednačina sa jednom nepoznatom. Kvadratna funkcija. Kvadratna nejednačina. Jednačine koje se svode na kvadratne jednačine. Sistem kvadratnih jednačina sa dve nepoznate.
                Aritmetički i geometrijski nizovi: Formiranje članova, opšti član i zbir prvih  n  članova niza. Zbir beskonačnog opadajućeg geometrijskog niza.
                Geometrija u ravni i prostoru: Vektor. Operacije sa vektorima. Primena vektora u geometriji. Podudarnost trouglova. Izometrijske transformacije. Homotetija i sličnost. Pitagorina  teorema. Heronova formula za izračunavanje površine trougla. Primena u rešavanju konstrukcije trougla, četvorougla, poligona i kruga. Površina ravnih geometrijskih figura. Površina i zapremina prizme, piramide, zarubljene piramide, valjka, kupe, zarubljene kupe i lopte.
                Trigonometrija: Trigonometrijske funkcije. Trigonometrijske transformacije. Grafičko predstavljanje trigonometrijskih funkcija. Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Sinusna i kosinusna teorema. Primena trigonometrije u rešavanju raznih problema iz geometrije.
                Analitička geometrija u ravni: Analitički oblik tačke i prave u ravni. Razni oblici prave. Krug. Elipsa. Hiperbola i parabola. Položaj prave prema konusnom preseku.

    Literatura:
    1. Dr Stanoje Cvetković, Zbirka zadataka iz matematike, VTTŠ, Vranje 1995.
    2. Bogoslavov Vene, Zbirka zadataka iz matematike za drugi razred gimnazije, Naučna knjiga, Beograd, 2000.

    Primeri zadataka sa klasifikacionog ispita iz matematike

     

     

    Hemija

    Primeri zadataka sa klasifikacionog ispita iz hemije

     

     

     

    Ekonomija

    Primeri zadataka sa klasifikacionog ispita iz ekonomije

     

     

     

     

    Rezultati prijemnog ispita

     

    Preliminarni rezultati

    U izradi

     

     

    Konačni rezultati

    Objavljene su liste konačnih rezultata upisnog roka za školsku 2008/09.

     

     

     

    Studiranje

     

    Školska godina

     

    Osnovne strukovne studije traju tri godine odnosno šest semestara i imaju 180 ESPB bodova. U strukturi studijskog programa, od ukupno 180 ESPB bodova zastupljene su sledeće grupe predmeta:

    • akademsko opšte-obrazovni predmeti sa oko 15% ESPB bodova,
    • stručni predmeti sa oko 40% ESPB bodova i
    • stručno-aplikativni predmeti sa oko 45% ESPB bodova.

     

    Studijski program sadrži obavezne i izborne predmete, a izborni predmeti su zastupljeni sa najmanje 20% u odnosu na ukupan broj ESPB bodova.
    Svi predmeti su jednosemestralni, a svaki predmet ima određen broj ESPB bodova koje student ostvari kada sa uspehom položi ispit.
    Školska godina se deli na dva semestra od kojih svaki traje 15 nedelja.
    Školska godina počinje 1. oktobra, a završava se 30. septembra naredne godine, i organizuje se u dva semestra od po 15 radnih nedelja, i to:

    • Zimski semestar koji traje od 1. oktobra do 15. februara, a nastava u ovom semestru traje od 1. oktobra do 15. januara.
    • Letnji semestar koji traje od 15. februara do 30. septembra, a redovna nastava u ovom semestru traje od 15. februara do 31. maja.

     

       U toku školske godine studenti imaju dva raspusta i to:

    • zimski raspust u trajanju od 15. januara do 15. februara
    • letnji raspust u trajanju od 7. jula do 31. avgusta.

     

       Studijski programi se ostvaruju sledećim oblicima nastavnog rada:

    • predavanja, auditorne vežbe, laboratorijske vežbe, praktične vežbe, seminarski radovi, grafički radovi, kolokvijumi, projektni zadaci, konsultacije i samostalni rad studenata.
    • ispiti, mentorski rad, istraživački rad, stručna praksa i ekskurzije.

     

               
    Nastava i drugi oblici rada za studente organizuju se radnim danima prema unapred utvrđenom rasporedu za svaki semestar.
     

     

    Ocenjivanje i napredovanje tokom studija

     

    Ocenjivanje studenata vrši se neprekidnim praćenjem rada na osnovu poena stečenih u ispunjavanju predispitnih obaveza i polaganjem završnog ispita. Uspešnost studenata u savladavanju određenog predmeta kontinuirano se prati tokom nastave i izražava se poenima. Maksimalan broj poena koji student može da ostvari na ispitu je 100. Ispunjavanjem predispitnih obaveza, odnosno ocenjivanjem tokom nastave student može da stekne maksimum 70 poena. Ocena se utvrđuje na sledeći način:

    • manje od 55 poena - ocena 5 (nije položio)
    • od 55 - 64 poena - ocena 6 (dovoljan)
    • od 65 - 74 poena - ocena 7 (dobar)
    • od 75 - 84 poena - ocena 8 (vrlo dobar)
    • od 85 - 94 poena - ocena 9 (odličan)
    • od 95 - 100 poena - ocena 10 (odličan - izuzetan).

    Svaki predmet iz studijskog programa ima jasan i objavljen način sticanja poena. Oblici rada tokom nastave koji se ocenjuju mogu biti:

    • prisustvo nastavi,
    • provera znanja tokom nastave (kolokvijum, testiranje, seminarski rad, grafički rad, projektni zadatak i sl.),
    • samostalni individualni rad,
    • grupni rad studenata.

    Studenti se ocenjuju pomoću unapred objavljenih kriterijuma utvrđenih planom rada na predmetu koji nastavnik dostavlja studentima na početku semestra.

     

     

    Pravila studija

     

    Student koji se finansira iz budžeta i koji u toku školske godine ostvari 60 ESPB bodova ima pravo da se u narednoj školskoj godini finansira iz budžeta.
    Student koji se sam finansira i koji u toku školske godine ostvari 60 ESPB bodova ima pravo da se u narednoj školskoj godini finansira iz budžeta.
    Student koji se finansira iz budžeta i koji u toku školske godine ostvari manje od 60 ESPB bodova, može nastaviti studije u statusu studenta koji sam finansira studije.
    Student koji ne položi ispit iz obaveznog predmeta do početka naredne školske godine upisuje isti predmet.
    Pri upisu u drugu i treću godinu student se opredeljuje za izborne predmete, da bi ostvario potreban broj ESPB bodova. Student koji ne položi izborni predmet može ponovo upisati isti ili se opredeliti na drugi izborni predmet.

     

     

    Ispiti

     

    Studenti mogu polagati ispite pošto overe semestar u kome se slušaju ti predmeti i ispune sve predispitne obaveze (kolokvijum, seminarski ili grafički rad i laboratorijske vežbe).
                Ispiti se mogu polagati: usmeno (u), pismeno (p), pismeno i usmeno (p+u) ili praktično. Ispit se prijavljuje u propisanom roku na propisanom formularu - ispitnoj prijavi.
                Redovni ispitni rokovi su:

    • januarski
    • aprilski
    • junski
    • septembarski
    • oktobarski

    Nastavno veće Škole izuzetno može odobriti i vanredne ispitne rokove ukoliko to ne remeti ostvarivanje Nastavnog plana i programa, uz plaćanje troškova ispita za sve studente.

    Ispit se polaže pred predmetnim nastavnikom, ili pred ispitnom Komisijom koju čine predsednik Komisije i dva člana, od kojih je jedan predmetni nastavnik. Pred ispitnom Komisijom se polaže posle trećeg neuspelog polaganja, a student na lični zahtev odlukom Nastavnog veća, može polagati ispit pred Komisijom i prvi put, uz nadoknadu troškova ispita.

    Studenti mogu upisati drugu, odnosno treću godinu, sa bilo koja dva nepoložena ispita iz prethodne godine.

    Student na osnovu podnetog zahteva Nastavnom veću može preći sa druge više škole. Uz zahtev za priznavanje ispita, student prilaže Uverenje o položenim ispitima i Nastavni program za te ispite.

    Odluku o priznavanju ispita, semestara i godine studija, donosi Nastavno veće Škole na predlog Komisije koja vrši upoređivanje studijskih programa prethodno završenih studija sa programima Škole.